Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, 01. marta u 18:00 sati biće uživo putem Facebook stranice Book Star Club upriličena Online promocija dvaju romana: „Na kraju svega“ i „Sjeme u očima“ autora Enesa Topalovića sa boravkom u Norveškoj. Uz eminentne učesnike na ovom kulturnom događaju, po prvi puta na ovakav način, moderatorica će biti Sedžida Beganović Isaković dok je organizatorica ovog događaja Sedžida Ljubijankić iz Cazina, i sama autorica ljubavnog romana „Kada te ljubav pronađe“.

Enes Topalović živi i radi u norveškom gradu Bergenu gdje je došao u vrijeme potresnih ratnih zbivanja u Bosni. Rođen je 1963. u selu Bare kod Goražda u kojem su inače prvi put ugledali svjetlost dana i književnik Isak Samokovlija (1899-1955) i muzičar Rade Jovanović (1928-1986). Diplomirao je jezik i književnost na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, a struku je nadogradio djelomičnim studijem u Norveškoj. Član je Društva pisaca Norveške (Den norske Forfatterforening – DnF) i Centra pisaca Norveške (Forfattersentrum), kao i Društva pisaca BiH. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada i priznanja od kojih su najznačajnije književna nagrada Srebrenica 2006. godine za priču „Mrtva trka“, književna nagrada Zija Dizdarević 2006. godine za priču „Smijeh u sebi“, književna nagrada ICC Behar (USA) 2008. godine za priču „Hafiz“. Njegov roman „Na kraju svega“ je, na natječaju VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman 2009. godine, izabran među pet najboljih rukopisa od 106 prispjelih iz cijele bivše Jugoslavije.

Njegova djela govore dobrim dijelom o Krajini prije i u toku rata. Nekoliko godina radio je kao pedagoški radnik na području naše Ljute Cazinske krajine, i to u selima Gornja Koprivna, Šumatac i Crvarevac. Pošto je u to vrijeme vrlo često posjećivao i naselje Bužim u blizini kojeg nastaje rijeka Glinica, nije nimalo čudno što u njegovim poetskim i proznim ostvarenjima možemo prepoznati doline rječica i brojne pitome brežuljke načičkane na prostoru između rijeke Une, te planina Plješevice i Petrove Gore. Enes je u Bužimu pronašao i svoju životnu saputnicu. Jednu njegovu odu užem i širem zavičaju, a i cijeloj zemlji Bosni nalazimo u priči s naslovom „Dženet“. „Bosna je prelijepa zemlja. Puna šumovitih brda, brzih rijeka, travnatih livada i ravnica. Tu svakakva hrana uspijeva. Žitarice, povrće, voće i sve što ljudima treba. U mom selu svi su imali kokoši, ovce, krave, konje… Koliko je kome šta trebalo. Ja sam imao krasan voćnjak, pun trešanja, jabuka, krušaka, šljiva, oraha i svakojakog drugog voća. Između stabala tekao je potok pun najukusnije ribe na svijetu koja se zove pastrmka. Tu je najljepše baš pored potoka, u hladovini, ispod jabuke senabije koja se svake godine od teška ploda savijala do zemlje. Ja sam često ležao pod njom na travi, u merakli hladovni, slušao kako potok žubori, i ležeći brao mirisne jabuke…“.

Njegov najnoviji roman „Sjeme u očima“, čini se očekivanim nastavkom dosadašnjeg njegovog književno-stvaralačkog stasanja, s jedne strane, ali i osebujnog vrludanja u zamagljeni svijet ljudskog postojanja, genetskog koda, kao i svrhe i cilja tog postojanja, s druge strane. Zato ovaj diskurs zahtijeva strpljivog, temeljitog i pronicljivog čitaoca koji ima znanja i volje da elaborira mnogobrojne protagoniste priče i njihove zamršene relacije. Ključna pitanja koja njih muče najčešće nisu kadri sami razumjeti, pa ih prepuštaju volji Svevišnjeg jer jedino „On sve zna“.

U romanu „Sjeme u očima“ široko se koriste mogućnosti ovog najkompleksnijeg žanra, u smislu apsorbiranja svih drugih žanrova, pa u njemu nalazimo elemente epskog, lirskog i dramskog. Roman počinje prologom i završava epilogom, u njemu nalazimo lirsku pjesmu „SveNur Sjeme“, a preostali dio je satkan od priča, legendi, zapisa i drugih oblika proznog kazivanja. Dakle, autor svjesno koristi različite žanrove u istom diskursu, nastojeći da kroz njihovo komplementarno sadejstvo ostvari kompaktan književni totalitet.

Jednom riječju, mada je Enes Topalović već kroz ranije objavljena djela dokazao da je izrastao u vrsnog prozaistu, „Sjeme u očima“ je njegovo najkompleksnije dosadašnje književno ostvarenje, te ga se najtoplije preporučuje čitaocima.

Svi oni koji žele saznati nešto više o ovom djelu književnika Enesa Topalovića, mogu to saznati i na planiranoj Online promociji. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ